Tko smo mi?

I. POKRET "ZDRAVI GRADOVI"

Zemlje članice Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćaju 1984. godine regionalnu strategiju "Zdravlje za sve", uobličenu kroz 38 ciljeva. Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je 1986. projekt "Zdravi grad" s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet interesa prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini grada.

Tri su važna strateška načela zdravih gradova:

1. Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu;
2. Aktivna participacija građana(samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.);
3. Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Projekti "Zdravih gradova" afirmiraju holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu.

Slijedeća bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označuje terminom "intersektorsko ili međuresorsko djelovanje".

Ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje. Projekt "Zdravi grad" želi potaknuti njihovo aktivnije uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje.

Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje zdravlja i prevencija bolesti kroz intersektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje klime koja podržava promjene, stalno traganje za novim idejama i inovativnim metodama te podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove pristupe i nove programe.

Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. Domovi, radna mjesta, škole, ulice - svi dijelovi urbanog okoliša - moraju postati zdrava mjesta za život.

U Europi danas postoji 90 projektnih gradova okupljenih oko provođenja četvrte faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb), tridesetak nacionalnih mreža "Zdravih gradova" (Austrija, Belgija - Flamanska i Valonska, Bosna i Hercegovina, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kazahstan, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Ruska federacija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ukrajina i mreža Velike Britanije) s preko 1500 učlanjenih gradova, a projekt se širi na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 3000 gradova.

Grad Zagreb je 1987. godine postao projektnim gradom Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, projekta "Healthy Cities", i time preuzeo obvezu formiranja mreže "Zdravih gradova" na području tadašnje Jugoslavije. Na inicijativu dubrovačkog i zagrebačkog projektnog tima, u Dubrovniku su se 21. 06. 1990. okupili predstavnici 11 gradova iz Hrvatske, Slovenije i Vojvodine, čime je potaknut proces formiranja mreže. Krajem 1990. formirane su nacionalne mreže "Zdravih gradova" Slovenije i Hrvatske. Hrvatska mreža "Zdravih gradova" danas okuplja slijedeće gradove, općine i županije: Buzet, Crikvenica, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Kutina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Poreč, Požega, Pula, Rab, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Zabok, Zadar, Zagreb, Istarska županija, Krapinsko-zagorska županija, Primorsko-goranska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Varaždinska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Zagrebačka županija, Osječko-baranjska županija, Sisačko-moslavačka županija, Virovitičko-podravska županija, Međimurska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija i Požeško-slavonska županija uz godišnju dinamiku priključivanja četiri do pet novih članova.

Od 1992. godine hrvatska nacionalna mreža registrirana je nevladina udruga čiji je predsjednik Prof.dr. Slobodan Lang, koordinator Doc.dr. Selma Šogorić, a sjedište, odnosno, Suportivni centar mreže uspostavljen još 1990. godine, nalazi se na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

II. TEMELJNA NAČELA RADA HRVATSKE MREŽE

sadržana su u dokumentima:

• Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human Rights, Compilation of International Instruments; United Nations, New York, 1988.);
• 21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće" (Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.);
• 19 ciljeva Socijalne povelje (European Social Charter, European Parliamenet, Strasbourgh, 1989.);
• Dusseldorfska deklaracija o čovjekovoj okolini (Charter on Health and Environment, WHO, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1990.).
• Olborška povelja o održivom razvitku (European Sustainable Cities and Towns Campaign, 1994., Aalborg, Danska)
• Programska deklaracija Hrvatske mreže Zdravih gradova (revidirana verzija 2003.)

Organizacija i funkcije mreže:

• Mrežu čine gradovi/općine/županije koji su na svojim općinskim/gradskim/županijskim Vijećima/Skupštinama donijeli odluku o pokretanju projekta "Zdravi grad/Zdrava županija" i odluku o pristupanju Hrvatskoj mreži zdravih gradova.
• Prema statutu Mreže prihvaćenom 1992. (revidiranom 1997. i 2007.) godine, Skupštinu čine svi članovi Mreže, dok izvršne poslove između dva zasjedanja Skupštine obavlja Predsjedništvo mreže.
• Funkcija Mreže je okupljanje gradova i županija i njihovo povezivanje u Mrežu radi bolje međusobne suradnje, lakše razmjene iskustava, spoznaja, ideja i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći.
• Kroz Mrežu je hrvatskim gradovima i županijama članovima Mreže, omogućena suradnja i povezivanje s drugim projektnim gradovima u Europi, drugim nacionalnim mrežama (NETWORK - Europska mreža nacionalnih mreža zdravih gradova) i Europskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije.
• Gradovi i županije se mogu interesno okupljati oko pojedinih tema koje prepoznaju kao značajne u svojoj sredini (kao npr. zdravlje djece i mladih, duševno zdravlje, okolinsko zdravlje, kvaliteta života osoba s invaliditetom, kvaliteta života starijih osoba, zdravlje obitelji, zdravo urbano planiranje, preventivna medicina i zdravstveni odgoj, zdravlje žena, fizička aktivnost, prehrana i dr.) te svoja iskustva razmjenjivati nacionalno i međunarodno (Multy-City Action Groups).

Dužnosti gradova / županija u mreži

Kriteriji za ulazak u Hrvatsku mrežu zdravih gradova su:

• Poštivanje načela i ciljeva strategije "Zdravlja za sve za 21. stoljeće", kao i ostalih temeljnih dokumenata mreže.
• Politička podrška razvoju i implementaciji projekta "Zdravi grad/Zdrava županija", što znači donošenje formalne odluke poglavarstva/vijeća/skupštine o pokretanju projekta i učlanjivanju u mrežu.
• Osiguravanje nužnih organizacijskih i financijskih resursa za ostvarivanje politike "Zdravog grada/Zdrave županije", tj. imenovanje koordinatora, projektne grupe, suradnih stručnih ustanova, donošenje programa aktivnosti na provođenju projekta i dodjela financijskih sredstava za realizaciju projekta.
• Aktivno sudjelovanje u razmjeni iskustava unutar europske, nacionalne i regionalne mreže, tj. aktivno sudjelovanje u radu mreže kroz razmjenu ideja, informacija, eksperata, redovito izvješćivanje o radu, analizu uspjeha i neuspjeha te problema, objavljivanje modela dobre prakse i dr. iz vlastite sredine.
• Ulaskom u Hrvatsku mrežu Zdravih gradova članovi se obvezuju da će poštovati ugovorene obveze te financijski participirati u radu Mreže i Suportivnog centra (kroz godišnju članarinu i programsko partnerstvo).

Osim navedenih obveza koje učlanjeni gradovi/županije imaju prema Hrvatskoj mreži zdravih gradova, oni su također obvezni prema vlastitoj sredini:

• osigurati stalnost rada, tj. kontinuitet projekta;
• efikasno i racionalno koristiti sve raspoložive resurse;
• izvoditi program u praksi, evaluirati uspješnost rada (analiza uspjeha i neuspjeha, ocjena kvalitete rada);
• osigurati javnost rada (prezentirati rezultate rada gradskom vijeću barem jednom godišnje, biti otvoreni prema medijima, otvoriti projekt za aktivno učešće građana);
• imaju obvezu intersektorskog pristupa i rada na projektu;
• imaju obvezu informiranja vlastite sredine o radu drugih (omogućiti transfer informacija od Mreže prema vlastitoj sredini).

Funkcije Suportivnog centra Hrvatske mreže zdravih gradova iz kojeg se koordinira provođenje dogovorenih programskih aktivnosti Mreže su:

• administrativna: zastupanje interesa članova Mreže prema ostalim mrežama i gradovima, referalnim Ministarstvima, institucijama i predstavnicima nevladinog sektora na nacionalnoj i međunarodnoj razini, međusobno povezivanje i koordinacija zajedničkog nastupa na međunarodnim skupovima "Zdravih gradova", poticanje članova na daljnju aktivnost i širenje pokreta;
• stručna: stručna pomoć u pokretanju i izradi projekata, nadzor nad izvođenjem projekata, evaluacija i analiza postignutih rezultata, edukacija za rad na projektu "Zdravi grad", razmjena iskustava i međusobno učenje;
• informacijska: formiranje baze podataka, centra za prikupljanje stručnih informacija (stvaranje "banke podataka" - literature, udžbenika, modela dobre prakse, tehnologije rada na projektu itd.), posredovanje pri traženju usluga eksperata, informiranje javnosti o radu Mreže i njezinih članova putem tiskanih i elektronskih publikacija, video kazeta i tematskih CD-a;
• tehnička: pomoć u organizaciji radnih sastanaka, tematskih i edukacijskih skupova, seminara, simpozija, tehnička pomoć u radu tematskih grupa, organizacija posjeta gradovima u kojima su razvijeni modeli dobre prakse, prevođenje ključnih dokumenata i literature, publiciranje.

Dobitak od članstva u mreži

• članovi dobivaju obavijesti o godišnjim događanjima unutar nacionalne mreže zdravih gradova i Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije
• dobivaju godišnji izvještaj o radu mreže
• imaju mogućnost sudjelovanja bez kotizacije na svim edukacijskim skupovima mreže (veljača - Tečaj Zdravlje u zajednici, srpanj - Tematska okupljanja unutar Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja, rujan - poslovni sastanak mreže)
• imaju mogućnost sudjelovanje uz minimalnu kotizaciju na Sajmu zdravlja (travanj) i Tečajevima Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja
• sudjelovanjem u radu Skupštine mreže utječu na kreiranje strategije mreže, imaju mogućnost biti izabrani u Predsjedništvo mreže i radna tijela Skupštine
• dobivaju besplatan prostor za prezentaciju svog projekta zdravi grad / županija i njegovih aktivnosti na web stranicama HMZG
• besplatno dobivaju sve tiskane materijale mreže proizvedene u tekućoj godini (časopis Epoha zdravlja, Motovunske glasnike, Izvještaje, postere, letke, knjige), video materijale
• uz minimalnu naknadu dobivaju stručnu pomoć u provođenju projekta (izradi Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje, provođenju projekta, nadzoru nad izvođenjem projekata te evaluaciji i analizi postignutih rezultata)

Misija je Hrvatske mreže:

• podržati gradove/županije učlanjene u Mrežu u nastojanjima da uspostave i vode respektabilne projekte Zdravog grada/Zdrave županije, projekte koji će moći ostvariti utjecaj te pomoći u izgradnji društvene politike zdravlja lokalno i nacionalno. Naš je cilj proširiti Mrežu i uključiti u projekt svaku zajednicu/ grad/ županiju u zemlji, te djelovati objedinjeno na prepoznavanju vrijednosti i značaja zdravlja sve dok ono, zdravlje, ne bude prepoznato kao potencijal za razvoj zemlje u cjelini.

Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je projekt - temelji se na povezivanju svih razvojnih sustava društva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana čovjeka dostojna kvaliteta života. Upravo je stoga ovo projekt i pokret koji može presudno doprinijeti kvaliteti urbane obnove i poslijeratnom razvitku Hrvatske.

Ključne aktivnosti za slijedeće četverogodišnje razdoblje, koje će nas dovesti do približavanja misiji su:

• bolje povezivanje struktura horizontalno – jačanje suradnje gradske/županijske uprave s zavodima za javno zdravstvo, drugim institucijama i nevladinim sektorom, poticanje aktivnijeg sudjelovanja građana,
• bolje povezivanje struktura vertikalno - unapređenje suradnje s referalnim ministarstvima, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, drugim institucijama te s predstavnicima nevladinog sektora na nacionalnoj razini,
• unapređenje prakse javnog zdravstva na lokalnoj i nacionalnoj razini (konzalting za zdravlje - izrada Gradskih i Županijskih slika zdravlja, korištenje prokušanih modela dobre prakse, brza razmjena informacija i iskustava, sustavni monitoring i evaluacija uspješnosti projekta), izrada nacionalne strategije promicanja zdravlja,
• jačanje značaja i uloge lokalnih zajednica u stvaranju nacionalne politike zdravlja,
• rješavanje problema koji predstavljaju najveće breme lokalnim zajednicama, čijim rješavanjem najviše možemo unaprijediti kvalitetu života u njima kao što su npr. zdravlje obitelji, nezaposlenost, razvoj gospodarstva, ekologija, urbanizam i stanovanje, djeca i mladi (slobodno vrijeme, prevencija rizičnog ponašanja, razvoj volonterskog rada), demokratizacija društva, duševno zdravlje, adekvatna briga o osobama starije životne dobi, unapređenje kvalitete rada s osobama s posebnim potrebama, nasilje (sigurnost zajednice) i drugi.

 
Za Hrvatsku mrežu Zdravih gradova:
doc.dr.sc. Selma Šogorić, koordinatorica